Neuroplastičnost ili plastičnost mozga je sposobnost mozga da se mijenja ili prilagođava tijekom usvajanja novih iskustava. Plastičnost mozga znači da živčani sustav može reorganizirati svoje funkcije, veze među neuronima i mreže koje ih povezuju mijenjanjem reakcija na unutarnje ili vanjske podražaje. Drugim riječima, mozak posjeduje sposobnost da se razvija i mijenja tijekom cijelog života, ali to uvelike ovisi o odabiru aktivnosti kojima se tijekom života posvećujemo...
Dok medicina i znanost nude većinu odgovora na bitne fiziološke i neurološke procese, kao i procese učenja i poučavanja, ipak ne može dati odgovore na ponekad i najvažnije pitanje, a to je ono o plastičnosti ljudskog srca. U vremenima kada imamo odgovore na skoro pa svako pitanje koji se mogu povećati do najmanjih čestica, izanalizirati kroz dugogodišnje studije, stvoriti u laboratoriju, kada možemo hladno i logički, faktualno i racionalno objasniti kako funkcionira svemir, stvarnost, a ponekad čak i dijelovi ljudskog uma...još uvijek se ponašamo neracionalno emocionalno kada vidimo crtani film koji smo gledali kao dijete, čujemo pjesmu koja nas podsjeti na dragu osobu, pogledamo film koji nam je otvorio nove obzore...umjesto nekadašnjih učenika kojima zasvijetli lampica iznad glave u trenutku spoznaje, kao u nekom već spomenutom crtanom filmu, lampica zasvijetli malo niže, kao vanzemaljcu iz filma E.T.
U takvim trenucima umjetnost je ta koja usmjerava „kormilo” od empirijskih spoznaja na ponekad teško razumljive, nelogične i jednostavno potpuno lude stvari za koje je glavni krivac organ koji se u raznim karikaturama često suprotstavlja mozgu. Naravno da bez umne facilitacije ne bi bile moguće ni želje srca, bitno je naglasiti zbog stereotipa koji se često, ponekad i djelomično opravdano, povezuje s umjetnicima i umjetnošću.
Višestrukost izraza, praksi i stavova profesora predstavljenih na izložbi svjedoče o raznolikosti umjetničke produkcije koja živi između pedagoških stremljenja i bavljenja vlastitim umjetničkim djelovanjem. Kontinuiranim propitkivanjem suvremenosti i tradicije, kroz razne medije, stvara se isprepletena, skoro neuronska mreža utjecaja u kojoj su profesori oni koji pokazuju put kroz more informacija poput dobroćudne verzije ribe udičarke. U bespućima bombardiranja raznim mentalno pogubnim sadržajima kojima smo sve češće svjedoci kroz zatupljujuće internet trendove i (ne)kulturne pokrete, prakticiranje usmjerene mentalne aktivnosti poput kreativnog i umjetničkog izražavanja plodno je tlo za buduće uspješne građane svijeta.
Učenje i poučavanje su isprepleteni procesi i nemoguće je hermetično poučavati bez da se iskustva učenika i njihova povratna informacija ne reflektiraju na one koji ih poučavaju. U suvremenoj pedagoškoj praksi često se spominje ideja cjeloživotnog učenja (lifelong learning), a nadahnuće i disciplina usko su povezani s pojmom intrinzične motivacije. Umjetnikom, a ni profesorom se ne postaje zbog pritiska okoline, zbog maštanja o financijskom ili statusnom blagostanju, već zbog uživanja u procesu poučavanja (koje je ujedno i proces učenja) i onom osjećaju kada čujemo određenu pjesmu, pogledamo određeni film ili pročitamo određenu knjigu, sve aktivnosti koje uz stalno razvijanje plastičnosti mozga još više razvijaju plastičnost srca.
Damjan Barić
Organizacija izložbe: Andrea Kaštelan
Dizajn: Nikola Križanac
Škola likovnih umjetnosti Split 2026.
Virtualna izložba će biti dostupna putem Instagram i Facebook stranice Škole likovnih umjetnosti Split te na službenoj web stranici škole.
Učenici 2. i 4. razreda, u pratnji svojih profesora, posjetili su izložbu grafičkog dizajna ECCENTRICITY - DESIGN FROM THE OFF CENTRE u organizaciji European design festivala u petak 27. veljače u 11h u MKC-u Split. Kustos izložbe, Marko Golub, vodio je obilazak.
Skupna izložba učeničkih radova na temu MODERNIZAM u SALONU GALIĆ od srijede, 19. svibnja 2021. od 19:00 sati do petka, 21. svibnja 2021. Za postav izložbe i organizaciju zaslužan je prof. Ivan Pezer.
